Javni prostor kao osnov demokratskog društva
Javni prostor kao osnov demokratskog društva
Selma Žuljević, Agencija lokalne demokratije Mostar (LDA Mostar)
Kvalitet javnih prostora uveliko formira utiske građanki i građana o sredini u kojoj žive. Ukoliko javni prostori nisu prijatni, očuvani, ili se građani osjećaju nesigurno dok borave u njima, rijetko će taj javni prostor učiniti dijelom svog dnevnog rituala. Upravo zbog toga, dobro planiranje javnih prostora bi trebalo da bude pravilo, a ne izuzetak.
Međusobni odnos građanki i građana i njihovog okruženja, iako ne uvijek očigledan, prožima se kroz dnevne aktivnosti svakog stanovnika grada Mostara. Adekvatan i socijalno inkluzivan mobilijar, te dobro osvjetljeni javni prostori pozivaju ljude da borave u tom prostoru, za razliku od zgrada okruženih zidovima ili slabo osvjetljenih parkova. S druge strane, ljudi udišu život u javne prostore kroz spontana dnevna okupljanja ili organizirane događaje. Upravo ova razmjena između ljudi i javnih prostora, kao i učešće građanki i građana u planiranju javnih prostora, pomaže u formiranju zajedničke kulture grada.
„Kultura kao prostor i medij integracije društvenih, kreativnih, ekonomskih potencijala grada, ima primarnu ulogu u kreiranju harmoničnog i prosperitetnog grada“ ocijenjuje Senada Demirović Habibija, doktorica tehničkih nauka iz oblasti arhitekture i urbanizma.
Proces planiranja grada koji promovira uključivanje građanki i građana – od faze dizajniranja projekta, do implementacije, osigurava efektivne promjene koji će utjecati na mjesta u kojima ljudi žive i, posljedično, na njihove živote. Ovakav pristup stvaranju javnih prostora, ne samo da dopušta da se kreiraju javni prostori koji su u skladu sa potrebama i zahtjevima zajednice, nego i stvara niz procesa koji se odnose na podjelu odgovornosti između nadležnih organa i stanovništva i stvaranje kanala koji potpomažu dijalog i transparentnost u donošenju odluka.
Maja Vejzović, menadžerka projekta u Agenciji lokalne demokratije Mostar, ističe da saradnja među svim akterima u lokalnoj zajednici jeste jedini ispravan način za izgradnju zdravog društva i preduvjet za kvalitetan život svih građanki i građana grada Mostara.
Dobre prakse, posebno u pogledu transparentnosti u donošenju odluka, kreiraju strateške podatke koji podržavaju pravedne i efikasne odluke, te pomažu u stvaranju novih modela planiranja i upravljanja. Pretvaranjem strateških podataka u konkretne infrastrukturne modele, nadležni organi pokazuju da su sposobni ne samo da slušaju d, već i da iznesu ono što oni imaju za reći.
Građanke i građani Mostara često izražavaju zabrinutost zbog neefikasnog djelovanja javnih institucija, te su razgovori između nadležnih organa i stanovnika grada često obilježeni prigovorima i kritikama na rad institucija. Nažalost, upravo zbog toga članovi lokalne samouprave izbjegavaju javne tribine ili razgovore sa građanka i građanima. Međutim, ono što članovi lokalne samouprave zaboravljaju u ovom procesu izbjegavanja preuzimanja odgovornosti, je da jedini način da se povjerenje građanki i građana vrati jeste da se uzmu u obzir kritike i prijedlozi stanovništva u procesima planiranja i upravljanja javnih prostora i rezultati će uvijek biti bolji i efektniji, nego što bi bili bez ovog dijaloga.
Bez javnih prostora nema demokratskog društva.
