Uloga mladih u oživljavanju javnih prostora

Kolumna „Pisma na putu do kuće

Autorica: Sara Kazazić

Koliko često smo svjedoci praznih, zapuštenih gradskih prostora? Koliko često prolazimo pored parkova bez života, trgova bez smijeha, ili zatvorenih biblioteka koje su trebale biti mjesta susreta i učenja? Ova slika nije samo refleksija fizičke zapuštenosti, već i duhovnog stanja zajednice. U tome leži nužnost oživljavanja javnih prostora, a ključna uloga u tom procesu pripada mladima. 

Svaki dan prolazim kroz naš grad i osjećam vibraciju mladosti, energije i nade koja traži svoje mjesto za izražaj. Znam da mi, mladi, imamo moć da preoblikujemo ove prostore i da ih učinimo središtima života i aktivnosti. 

Oživljavanje javnih prostora počinje osvještavanjem. Mladi moraju shvatiti da su ti prostori njihovi, da imaju pravo na njih i da imaju moć da ih transformišu. To nije samo pravo, već i odgovornost. Uključivanje u lokalne inicijative i udruženja može biti prvi korak prema tom cilju. Kroz te organizacije, mladi mogu zajedno raditi na projektima poput uređenja javnih parkova, organizovanja kulturnih događaja ili čak pokretanja online platformi koje promovišu dijalog i razmjenu ideja.  

Primjeri dobre prakse iz drugih gradova svijeta mogu nam poslužiti kao inspiracija. Inicijative poput “Gradskih vrtova”, koje pretvaraju napuštene gradske površine u zelene oaze ili “Uličnih umjetničkih festivala”, koji donose boje i život na sive gradske ulice, mogli bi se prilagoditi našem Mostaru. 

Otvoreni javni prostori, kao što su parkovi, trgovi i sportski tereni, mjesta su gdje mladi mogu izraziti svoju kreativnost, baviti se sportom, socijalizirati se i povezivati. Međutim, mnogi od ovih prostora često su zapušteni ili nedovoljno opremljeni. Kvalitetno održavanje, sigurnost i dostupnost ključni su faktori koji mogu poboljšati korištenje tih prostora. Zatvoreni prostori, kao što su kulturni centri, biblioteke, kafići i slični objekti, pružaju sigurno utočište za mlade, posebno u zimskim mjesecima. Ovi prostori trebaju biti mjesta koja potiču kreativnost, edukaciju i međusobno povezivanje. Nažalost, često se suočavamo s nedostatkom takvih prostora ili njihovom neprilagođenošću potrebama mladih. 

Ne smijemo zaboraviti ni virtualne prostore. Internet je postao neizostavan dio našeg života, a virtualni prostori poput društvenih mreža ili online foruma imaju ogroman potencijal za stvaranje zajednice i dijaloga. Kroz online platforme, mladi mogu dijeliti ideje, organizovati događaje i mobilizirati se za promjene. Društvene mreže, online platforme za učenje i komunikaciju omogućavaju mladima da se povezuju, izražavaju i razvijaju svoje vještine. No, potrebno je osigurati sigurnost i inkluzivnost tih prostora kako bi se izbjegle negativne posljedice poput cyberbullyinga i digitalne ovisnosti.
Diskurs u javnim prostorima Javni diskurs, bilo online ili offline, često oblikuje stavove i mišljenja mladih. Transparentnost, otvorenost i inkluzivnost ključni su za stvaranje pozitivnog javnog diskursa. Naravno, društveni mediji nas povezuju, ali također mogu djelovati izolirano. Žudimo za interakcijama u stvarnom životu, prostorima u kojima online prijateljstva mogu procvjetati u nešto opipljivo. Tu na scenu nastupaju javni prostori. Oni premošćuju digitalni i fizički jaz, nudeći platformu za susrete i događaje potaknute našim zajedničkim strastima. 

Odgovornost mladih ljudi u oživljavanju javnih prostora nije samo privilegija, već i obaveza. Mi smo ti koji će graditi mostove između generacija, kultura i ideja. Mi smo ti koji će dati glas onima koji ga nemaju, koji će donijeti svježu energiju i perspektivu u naše gradove. 

Nadam se da će ova kolumna biti poziv na akciju, da će biti poticaj za sve mlade ljude da preuzmu inicijativu, da se udruže i da zajedno stvorimo prostore koji odražavaju naše snove i vrijednosti. Jer samo zajedno možemo stvoriti gradove u kojima će pulsirati život, ljubav i nada. 

Ova vizija oživljenih javnih prostora ne samo da doprinosi kvaliteti života u našim gradovima, već ima i mnoge druge pozitivne efekte. Kada mladi preuzmu aktivnu ulogu u transformaciji javnih prostora, to potiče njihov osjećaj pripadnosti zajednici, samopouzdanje i društvenu odgovornost. Također, oživljeni javni prostori pružaju platformu za razvoj kreativnosti i inovativnosti, te promiču socijalnu interakciju i razmjenu ideja među građanima. 

U ovom procesu, važno je da mladi budu uključeni na svim nivoima – od planiranja i dizajniranja prostora do implementacije projekata i održavanja. Njihova perspektiva i ideje su ključne za stvaranje prostora koji su autentični i relevantni za potrebe zajednice. Također, važno je osigurati podršku i resurse mladima koji žele pokrenuti inicijative za oživljavanje javnih prostora, kako bi im se pružila prilika da ostvare svoje vizije i doprinesu razvoju zajednice. 

Svaki grad nosi svoju priču, a prostori unutar njega postaju stranice na kojima se ta priča odvija. No, što je sa onim stranicama koje su ostale netaknute, prazne, čekajući da im se udahne život? Tu se pojavljuje uloga mladih kao katalizatora promjene, jer oni posjeduju svježinu pogleda i energiju koja može transformirati obična mjesta u mjesta sa značenjem. 

Javni prostori predstavljaju srce grada, mjesto gdje se raznolike kulture, interesi i identiteti susreću. Međutim, u mnogim gradovima širom svijeta, ti prostori su zapušteni, često postajući samo prolazne tačke bez duše ili identiteta. To može imati negativan uticaj na zajednicu, smanjujući osjećaj pripadnosti i društvene interakcije. No, mladi imaju moć da promijene tu dinamiku. 

Mostar, grad bogate historije i kulture, nije iznimka. Šetajući njegovim ulicama, vidim potencijal koji leži u svakom zapuštenom parku, svakom neiskorištenom trgu. Vidim priliku da se ti prostori pretvore u središta zajednice, mjesta gdje se ljudi okupljaju, razgovaraju i dijele ideje. Ali ta transformacija zahtijeva angažman mladih. 

Primjeri dobre prakse iz drugih gradova mogu pružiti inspiraciju i smjernice mladima u Mostaru. Projekti poput “Park(ing) Day” koji privremeno pretvaraju parkirna mjesta u male parkove ili “City Repair” koji koristi umjetničke intervencije za transformaciju javnih prostora, mogu poslužiti kao modeli za aktivnosti koje se mogu provesti u našem gradu. 

Jedan od javnih prostora koji bi mogao postati centralno mjesto za mlade Mostara je park Alekse Šantića. Ovaj park, nazvan po našem velikom pjesniku, ima potencijal da postane mjesto okupljanja, kreativnosti i inovacija. Zamislite park prepun mladih ljudi koji čitaju, sviraju muziku, treniraju ili jednostavno uživaju u prirodi. Uz malo truda, park može postati pravi centar kulturnog i društvenog života za mlade. 

Park Alekse Šantića mogao bi se pretvoriti u multifunkcionalni prostor koji zadovoljava različite potrebe mladih. Na primjer, mogli bismo organizirati literarne večeri i poeziju u čast Šantića, čime bismo oživjeli kulturnu scenu Mostara i inspirisali mlade pisce i pjesnike. Park Zrinjevac može biti mjesto za besplatne sportske aktivnosti, poput joga časova, treninga na otvorenom i rekreativnih sportova, čime bismo poticali zdrav način života. 

Inkluzivnost je također ključna. Javni prostori moraju biti dostupni svima, uključujući osobe s invaliditetom. To znači da park treba biti opremljen prilagođenim stazama, klupama i igralištima koja su pristupačna za sve. Na taj način, svi mladi, bez obzira na fizičke sposobnosti, mogu uživati u parku i aktivno učestvovati u zajedničkim aktivnostima. 

Šetajući obalom Neretve, često razmišljam o potencijalu tog područja. Rijeka koja prolazi kroz naš grad može biti mnogo više od prirodne granice. Šetališta uz Neretvu mogla bi postati mjesta okupljanja, rekreacije i kulturnih događanja. Zamislite kako bi bilo lijepo imati uređene biciklističke staze, sportske terene i amfiteatre na otvorenom gdje bismo mogli uživati u koncertima i predstavama. 

Također, naš grad ima mnogo napuštenih zgrada i neiskorištenih prostora koji bi mogli biti pretvoreni u kreativne hubove, tehnološke parkove ili čak studentske domove. Mogućnosti su beskrajne, ali za to nam je potrebna vizija i zajednički napor. Mladi ljudi Mostara su spremni da preuzmu inicijativu, ali nam je potrebna podrška i infrastruktura kako bismo mogli ostvariti svoje ideje. 

Na putu ka kući, često se zateknem razmišljajući o tome koliko je važno da svako od nas doprinese stvaranju boljeg Mostara. Naša omladina zaslužuje prilike i prostore u kojima će moći razvijati svoje talente, učiti i rasti. Park Alekse Šantića, Zrinjevac i slični javni prostori mogu postati centri kreativnosti i zajedništva, ali samo ako zajedno radimo na njihovom unapređenju i očuvanju. 

Pozivam vas sve, mlade i one starije, da se uključite u ovaj proces. Dajmo svoje ideje, volontirajmo, podržimo inicijative koje će naš grad učiniti ljepšim i boljim mjestom za život. Naša zajednička budućnost ovisi o našoj spremnosti da radimo zajedno i da svakodnevno promišljamo o tome kako možemo unaprijediti naše javne prostore. 

Neka Mostar bude grad koji prepoznaje i cijeni potencijal svojih mladih. Grad u kojem javni prostori nisu samo mjesta kroz koja prolazimo, već mjesta gdje živimo, stvaramo i rastemo. Na putu ka kući, svaki korak neka bude korak ka boljoj budućnosti za sve nas. 

Odgovornost mladih u oživljavanju javnih prostora ne treba biti samo moralna, već i praktična. Mladi trebaju biti uključeni u proces donošenja odluka o budućnosti svojih gradova, jer su oni ti koji će najviše osjetiti posljedice tih odluka. To zahtijeva otvoren dijalog između mladih i lokalnih vlasti, kao i podršku politika koje potiču participaciju mladih u javnom životu. 


Kratka biografija: 

Sara Kazazić rođena 20. decembra 2001. godine u Mostaru. Trenutno studira Poslovnu informatiku na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru. Kao predsjednica Vijeća mladih grada Mostara, aktivno radi na poticanju mladih i njihovom uključivanju u društvene aktivnosti. Uživa u radu s mladima i želi doprinijeti kreiranju boljeg Mostara za sve nas. Kroz svoj angažman, nastoji osnažiti mlade i inspirirati ih da preuzmu aktivnu ulogu u svojoj zajednici.